BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut - 11.04.

12.04.2019. god.

  


Karta povlačenja teškog naoružanja - kliknuti za uvećanje  

 
Sprovođenje Minskih sporazuma - kliknuti na kartu za uvećanje


Karta situacije na frontu za 08.04. (karta kijevskih snaga) - kliknuti na kartu za uvećanje



Ispod se nalazi interaktivna mapa bojevih dejstava u Novorusiji - 
 Klinuti ovde ili na mapu ispod





 

  OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 


Pregled dešavanja na ratištu u Novorusiji za 11
.04.


Stanje na frontu .


Pregled političko-ekonomskih i drugih vesti za 11.04
.
 


Srbski poslanik podsetio PSSE da Krim pripada Rusiji Srbski poslanik Aleksandar Šešelj je tokom nastupa u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope (PSSE)pozvao tu instituciju da poštuje teritorijalnu celovitost Rusije, u čijem su sastavu Krim i Sevastopolj.


Obraćajući se poslanicima na ruskom jeziku Šešelj je tokom diskusije naveo da „od Rusije traže da dâ novac, ali joj odbijaju pravo glasa“. Poslanik je izjavio da „ako ima problema, oni treba da se rešavaju dijalogom“, kako i treba da bude u međunarodnim organizacijama.

„Parlamentarna skupština i Savet Evrope moraju da nađu zajednički mehanizam za rešavanje takvih problema u budućnosti… I Savet Evrope je dužan da poštuje teritorijalnu celovitost Ruske Federacije, uključujući Krim i Sevastopolj kao delove Rusije“, rekao je Šešelj tokom diskusije, prenose RIA Novosti.

„Rusija je najveća zemlja na svetu. Rusija je oslobodila Evropu od fašizma“, dodao je on i naveo da „Evrope nema bez Rusije“. 

Za razliku od januarskog nastupa na sednici, kada su poslanici uzvicima i bukom pokušali da zagluše Šešelja, ovoga puta njegov nastup je protekao u potpunoj tišini.


Kosačev: Rezolucija PSSE u kojoj se Rusija poziva da formira delegaciju može se shvatiti pozitivno Rezolucija Parlamentarne skupštine Saveta Evrope u kojoj se Rusija poziva da formira delegaciju za tu organizaciju može se shvatiti pozitivno, ali dok god se ne unesu u izmene u Povelju Saveta Evrope, mogućnost sankcija protiv Rusije i dalje postoji, izjavio je šef Međunarodnog komiteta Saveta Federacije Konstantin Kosačov.


Parlamentarna skupština Saveta Evrope je većinom glasova usvojila rezoluciju u kojoj je prvi put od početka krize pozvala Rusiju da formira svoju delegaciju, kao i da uplati doprinos u budžet Saveta Evrope. 

„U tim pozivima zapravo nema ničeg novog. Ipak, u celini je rezolucija korak u ispravnom pravcu, jer priznaje jednakost ustavnih organa Saveta (Komitet ministara i Parlamentarna skupština) i neophodnost stvaranja mehanizama za usaglašavanje mogućih odluka o ograničenju prava država-članica samo preko zajedničkih procedura“, naveo je Kosačov.

Prema njegovim rečima, time je indirektno priznato da su „prethodne odluke o ograničavanju ovlašćenja ruske delegacije Parlamentarne skupštine Saveta Evrope izašla iz okvira nadležnosti i stvorile probleme za Savet Evrope u celini“, dodao je Kosačov. 

„Na taj način, logiku te rezolucije možemo samo pozdraviti. Zasad je to, međutim, samo preporuka, odnosno u najboljem slučaju više politička nego pravna odluka“, naveo je Kosačov.

On je istakao da je za pridavanje toj logici nepromenljivog pravnog karaktera potrebno izmeniti Povelju Saveta Evrope i regulativu Parlamentarne skupštine Saveta Evrope.


RT: Ukrajinski avanturizam u Crnom moru rizikuje uvlačenje NATO-a u sukob s Rusijom - Savet Federacije Podrška NATO-a ohrabruje nesmotrenost Ukrajine u odnosima s Rusijom. Ali takva provokacija mogla bi dovesti do rata u kojem bi se mogao uključiti i sam NATO pod vođstvom SAD-a, saopštio je Savet Federacije Rusije.


Ruski senatori su objavili zajedničko saopštenje posvećeno 70. godišnjici NATO-a, s posebnim osvrtom na najnovije antiruske primedbe koje je dala ova vojna organizacija.


Američki ambasador u NATO-u Kaj Bejlej Hačinson je izjavila prošle sedmice da je u bloku osmišljen poseban "paket" da se osigura bezbedan prolaz za ukrajinske brodove kroz Kerčski moreuz.

Uski morski put koji povezuje Crno i Azovsko more, a koji kontroliše Rusija, postao je mesto intenzivnog napada prošlog novembra, kada je nekoliko ukrajinskih brodova namerno prekršilo rusku pomorsku granicu u blizini Kerčskog moreuza. Brodove je potom zarobila ruska obalska straža koja ih je prethodno pokušavala da zaustavi, te i pucala u njih, jer su, ne obazirući se na upozorenja pravili opasne manevre, te nisu hteli da se zaustave.

Savet je pojasnio da „prolazak ukrajinskih brodova kroz Kerčski moreuz nije pitanje balansa snage niti prisustva NATO-a u regionu Crnog mora. To je isključivo problem nepostupanja Ukrajine u skladu s postojećim procedurama koje su dobro poznate i uspešno korišćene do novembra 2018. godine“, navodi se u saopštenju Saveta.

"Pokušaji Kijeva da zaobiđe te procedure nose rizik vojnog sukoba između Rusije i Ukrajine, u koji se može uključiti i NATO", upozorava se u saopštenju.

U stvari, Rusija nije zabranila ukrajinskim brodovima da prolaze kroz Kerčski moreuz, a civilni brodovi to rade svakodnevno. Vojni brodovi moraju unapred obavestiti ruske lučke vlasti o svom prolazu - nešto što nije učinjeno tokom novembarske krize, koju je Moskva okarakterisala "provokacijom" od strane Kijeva.

Senatori su naveli da podrška NATO-a zemljama nečlanicama - Ukrajini i Gruziji, "gura rukovodstva ovih zemalja koje osećaju svoju nekažnjivost, da ulaze u još avantura".

U saopštenju se takođe osuđuje širenje NATO-a na istok i njegovo vojno jačanje oko ruskih granica. Takođe se poziva blok da nastavi dijalog sa ruskom vojskom na osnovu "uzajamnog poštovanja" kao jedinog načina za smanjenje tenzija.


 "Ukrajinu ne očekuju ni u NATO-u ni u Evropskoj uniji" Poslanik Vrhovne rade Ukrajine Vadim Rabinovič izjavio je televiziju „Njuzvan“ da Ukrajinu ne očekuju ni u NATO-u ni u Evropskoj uniji.

Govoreći o ulasku u Alijansu, Rabinovič je napomenuo da sada nema šanse da se to ostvari, jer zemlja ne ispunjava standarde te organizacije.

„Niko nas nije primao u NATO, ne prima i neće nas primati. O tome govore na svakom ćošku, uključujući i lidere bloka“, naglasio je poslanik.

Rabinovič je takođe dodao da će, da bi se pridružila Alijansi, Ukrajina morati da uloži ogromna sredstva — oko 120 milijardi dolara. Po njegovom mišljenju, zemlja neće imati taj novac u narednih četrdeset godina.

Osim toga, poslanik je primetio da je Ukrajina daleko i od Evropske unije i da je tamo još niko nije primao.

„Evropska unija nije naziv organizacije u koju bi nas primili i mi bismo ujutru počeli da živimo bolje. Važno je da se shvati da moramo da izgradimo EU u svojoj zemlji“, rekao je poslanik.

Istovremeno, on smatra da bi Ukrajina trebalo da postane neutralna nezavisna zemlja. Tome može pomoći teritorijalni položaj koji će omogućiti državi da izgradi dobre odnose sa Istokom i Zapadom.

Početkom februara Rada je, na predlog predsednika Petra Porošenka, konačno odobrila izmene Ustava, kojima se usvaja politika za ulazak u Evropsku uniju i NATO.

Ukrajina - iz minuta u minut -

 

 



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Odbrana vitalnih  državnih i nacionalnih interesa, nastavak istorijskog razvoja Srbije, nastavak evro integracija, rad na unapređenju celokuonog društva i poboljšanju životnog standarda građana svim časnim i poštenim građanima Srbije...


Struktura će biti uništena do kraja godine, nagovestio je izaslanik Kijeva u Ujedinjenim nacijama

Mađarska je obećala da će se suprotstaviti petogodišnjoj strategiji finansiranja Ukrajine koju je upravo predložio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg


Jevrejska država je navodno izjavila da će kazniti Palestinu ako sud bude gonio njene lidere

Neki saveznici su skeptični prema prihvatanju Ukrajine usred oružanog sukoba, izjavio je predsednik



Ostale novosti iz rubrike »